“Sakrivanje iza instituta poslovne tajne kada je u pitanju potrošnja novca građana je apsolutno neprihvatljiva praksa, i u slučaju Agencije predstavlja nastavak njihovog doprinosa sve lošijim rezultatima koje u borbi protiv korupcije ima država”, smatraju u MANS-u.
Agencija za sprečavanje korupcije zabranila je Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pristup dokumentima o isplati kredita za poboljšanje uslova stanovanja 2018, kada je 10 službenika podijelilo 70.000 eura.
Rješenje o zabrani pristupa dokumentima potpisao je vršilac dužnosti direktora Savo Milašinović, koji je dodjelu povoljnih i povlašćenih kredita službenicima Agencije proglasio za “poslovnu tajnu”.
Savo Milašinović
Tako je MANS, ali i crnogorska javnost, uskraćen za imena devet službenika koji su ispunjavali uslove oglasa Agencije, dok podaci o desetom postoje – kredit je dobio i Milašinović i uredno ga prijavio u vanrednom izvještaju o imovini i prihodima.
Iz MANS-a su najavili da će se žaliti na ovakvu odluku.
“Smatramo da je u potpunosti neprihvatljivo da institucija koja treba da bude sinonim za transparentnost, na ovaj način pokušava da sakrije na koji način je potrošila novac poreskih obveznika. Ovakvo ponašanje Agencije, ali i drugih državnih institucija kada je u pitanju primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, vrlo konkretno je kritikovano u posljednjem izvještaju Evropske komisije”, kazali su “Vijestima” iz MANS-a.
U tom dokumentu se navodi da “zabrinjava preovlađujuća praksa državnih institucija da od javnosti kriju informacije koje bi po svojoj prirodi trebalo da budu javne”.
“Vijesti” su i ranije pisale o dodjeljenim kreditima u toj instituciji, a iz Agencije su tada kazali da su kredite dobili pomoćnik direktora, pet načelnika odsjeka i jedan načelnik odjeljenja, ali i tri službenika – samostalna savjetnika, ne precizirajući o kome se konkretno radi.
MANS je krajem januara od Agencije zatražio dokumentaciju na osnovu koje su donijete odluke o tome ko je i pod kojim uslovima dobio kredit 2018, da bi ih Milašinović obavijestio da se njihov zahtjev odbija i da je informacija o trošenju tog dijela budžeta zapravo poslovna tajna.
U obrazloženju odluke, u koje su “Vijesti” imale uvid, stoji da je imajući u vidu da se tražena informacijama odnosi na kreditna sredstva uplaćena kod poslovnih banaka na račune fizičkih lica koja su korisnici tih sredstava, “jasno je da tražena informacija predstavlja poslovnu tajnu” po Zakonu o bankama, koji propisuju da se bankarskom tajnom smatraju podaci o prometu na pojedinačnim računima pravnih i fizičkih lica otvorenih u banci, te da bankarska tajna predstavlja poslovnu tajnu.
Sa navedenog se, dodaje se u dokumentu, stekao zakonski osnov za ograničenje pristupa traženoj informaciji, ako je informacija poslovna ili poreska tajna u skladu sa zakonom.
Dodaju i da je Agencija izvršila test štetnosti objavljivanja tražene informacije. Iz Agencije su kazali da su utvrdili da bi objavljivanje tražene informacije “ugrozilo interes na način što bi objavljivanjem tražene informacije prvostepeni organ počinio kršenje navedenih odredbi Zakona o bankama, te druge odredbe koje propisuju povjerljivost bankarskih transakcija – Zakona i platnom prometu, Zakona o Centralnoj banci i Zakona o bankama.
“Kršenje ovih odredbi bi izazvalo štetu po povjerenje u rad prvostepenog organa, jer je isti kao državna institucija dužan da postupa po Ustavu i zakonu, a ne suprotno tome. Imajući u vidu sve navedene činjenice obrazloženja ovog rješenja, u predmetnom slučaju nije evidentno postojanje preovlađujućeg interesa propisanog članom 17 Zakona o SPI”, navodi se u dokumentu.
Iz MANS-a poručuju da ovaka rješenja samo doprinose lošijem povjerenju u rad jedne od ključnih institucija u procesu pristupanja Crne Gore EU.
“Sakrivanje iza instituta poslovne tajne kada je u pitanju potrošnja novca građana je apsolutno neprihvatljiva praksa, i u slučaju Agencije predstavlja nastavak njihovog doprinosa sve lošijim rezultatima koje u borbi protiv korupcije ima država Crna Gora”, zaključili su u toj NVO.
Od 1.300 plate, Milašinoviću rata kredita 118 eura
V.d. direktor Agencije Savo Milašinović dobio je stambeni kredit krajem 2018. godine.
Prema imovinskom kartonu koji tretira uvećanje imovine vrijednosti preko 5.000 eura, Milašinović je prijavio da je dobio 7.000 eura koje vraća u ratama od nepunih 118 eura.
Kao pomoćnika direktora, njegova plata u tom trenutku bila je 1.300 eura.
Milašinović prošle sedmice nije dobio podršku članova Savjeta Agencije da naslijedi Sretena Radonjića na mjesto direktora.
Milašinović je potpisao više spornih odluka koje je kritikovala EK u svojim izvještajima o Crnoj Gori.
Interesantno je i da v.d. do sada nije davao Agenciji saglasnost za pristup bankarskim računima.
On je od osnivanja Agencije četiri puta uvećavao imovinu vrijednosti preko 5.000 eura, a oni uključuju osim kredita i štedni ulog, kupovinu vozila, nasljeđivanje novca i nekretnina.
Inače, u obrazloženju rješenja Agencije se navodi da se na konkurs za dodjelu stambenih kredita Agencije nije prijavio tadašnji direktor Sreten Radonjić.
“Na oglas se nije prijavio direktor prvostepenog organa”, napominje se u obrazloženju.
Radonjić je prethodno, u januaru 2018, dobio od Vladine Komisije za stambena pitanja 40.000 eura kredita pod povoljnim uslovima. I dalje nije poznato kolika je rata kredita koji vraća Radonjić.
Izvor: ND Vijesti
