Tačan birački spisak jedan je od ključnih segmenata svakog fer izbornog procesa, a u naredna dva mjeseca potrebno je da sve institucije koje imaju obaveze u vezi sa spiskom savjesno i odgovorno urade svoj posao – smatra Dragan Koprivica Potrebeno je učiniti sve da bismo dobili tačan birčaki spisak za oktobarske izbore, iako je moguće očekivati da vladajući DPS, čiji je šef Milo Đukanović, koristi sve raspoložive mehanizme kako bi spriječio potpunu kontrolu biračkog spiska Crne Gore. To su istakli analitičari i predstavnici nevladinog sektora, navodeći da toj političkoj strukturi očigledno odgovara da u biračkom spisku budu lica koja nemaju biračko pravo.
Koordinaciono tijelo MUP-a za praćenje izbornog procesa nastaviće danas rad, a očekuje se da posebna pažnja bude usmjerena prema licima koja nemaju crnogorsko državljanstvo a nalaze se u biračkom spisku. Dilema za DPS je stoga jednostavna – birački spisak bez lica koja nemaju pravo glasa tu stranku praktično ostavlja bez mogućnosti da pobijedi u oktobru.
Pravni zastupnik MANS-a Veselin Radulović kaže za „Dan” da je opštepoznata činjenica da je birački spisak pun nepravilnosti i da se godinama čini veoma malo, ili gotovo ništa, da se te nepravilnosti otklone.
I sada, pred oktobarske izbore, ponovo se suočavamo sa brojnim nepravilnostima. Podsjećam da je već dokazano da su 1.263 lica bila nezakonito upisana u birački spisak i to samo po jednom osnovu. Veoma su jake sumnje da je to jedan veoma bitan segment i sredstvo koje vladajuća partija godinama koristi kako bi nezakonito obezbijedila većinu. Te sumnje možda najbolje potvrđuje činjenica da se nepravilnosti u biračkom spisku otkrivaju i dokazuju konstantno, najčešće od strane civilnog sektora, dok funkcioneri vladajuće partije uporno tvrde da je birački spisak besprekorno čist – upozorio je Radulović za „Dan”.
Prema zakonu, birački spisak Crne Gore će konačno biti zaključen deset dana pred održavanje izbora u oktobru.
Prof. dr Đorđije Blažić navodi da je karakteristika biračkih spiskova da je to jedan postupak koji je vrlo specifičan, jedan od rijetkih koji se vodi po službenoj dužnosti i po zahtjevu stranke.
Ovdje imamo i tri ustavna cenzusa, dakle, prebivalište od najmanje dvije godine. Imate državljanstvo kao jedan cenzus i imate punoljetstvo, ali tu je i jedna diskutabilna pravna situacija gdje su ta tri cenzusa proširena zakonom mimo Ustava. Odredbe iz zakona o izboru odbornika i poslanika i odredbe zakona o biračkom spisku neustavne su jer zakoni proširuju ustavne cenzuse, a ustavotvorac nije dao zakonopiscu da proširuje – rekao je Blažić.
Sredinom jula saopšteno je da biračko pravo u Crnoj Gori ima 530.840 građana, što je podatak iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kaže da je tačan birački spisak jedan od ključnih segmenata svakog fer izbornog procesa. U naredna dva mjeseca, navodi on, potrebno je da sve institucije koje imaju obaveze u vezi sa biračkim spiskom savjesno i odgovorno urade svoj posao.
U toku ovoga procesa, a na osnovu njihovog ponašanja biće jasno da li postoje opstrukcije vezano za ispunjavanje njihovih preostalih obaveza koje se odnose na zakonito vođenje i kontrolu ove važne evidencije. Najveći obim posla čeka MUP. Kroz rad koordinacionog tijela (KT) koje se bavi biračkim spiskom otvorena su važna pitanja – funkcionisanje AFIS sistema i ponovna provjera biometrijskih podataka, funkcionisanje državnog sistema utvrđivanja činjenice smrti kao osnova za brisanje iz spiska, problem starih ličnih karata i određivanje biračkog mjesta za sve građane – rekao je Koprivica.
Kako je objasnio, otvoreno je i pitanje adekvatnog informisanja velikog broja građana kojima je zbog novog sistema promijenjeno biračko mjesto.
U odnosu na predsjedničke izbore, održane u aprilu 2013. godine, broj građana sa pravom glasa, kojih je tada bilo 511.405, povećao se za 19.435.
Politički analitičar Božidar Čolaković kaže da kontrola biračkog spiska, odnosno izmjene u njemu, očigledno predstavaljaju neuralgičnu tačku za vladajuću partiju, u toj mjeri da svaki potez ministarstva nadležnog za vođenje spiska pobuđuje reakcije. On je podsjetio da je prije izvjesnog vremena potpredsjednik Vlade iz redova opozicije govorio o problemima sa kojima se suočava u radu koristeći termin „suptilna opstrukcija”, kao što su izbjegavanje poštovanja odluka ili sporost u njihovom sprovođenju, a da su tu i one glasnije u nastupima pojedinaca iz prvih redova najveće partije.
Dolazi se, šahovskom terminologijom rečeno, u pat poziciju – koliko god prvi čovjek MUP-a bio spreman da inicijativama, često i u saradnji sa NVO sektorom, na zakonu utemeljenim odlukama i rješenjima, doprinese smanjenju broja nepravilnosti u biračkom spisku, što je jedan od najvažnijih razloga učešća u Vladi izbornog povjerenja, toliko su i kreatori mehanizama ugrađenih u spisak sa namjerom da najvećoj partiji obezbijede prednost spremni da sve te odluke i inicijative relativizuju – zaključio je Čolaković.
M.V.
Tužilaštvo da se uključi
Prema ocjeni Veselina Radulovića, realno je očekivati da vladajuća partija i dalje koristi sve raspoložive mehanizme kako bi vršila opstrukciju, odnosno spriječila potpunu kontrolu biračkog spiska.
DPS-u očigledno odgovora da u biračkom spisku budu lica koja nemaju biračko pravo. Najbolje sredstvo protiv takve opstrukcije moglo bi da bude efikasno i zakonito procesuiranje odgovornih lica za krivična djela protiv izbornih prava. Do sada tužilaštvo nije pokazalo interesovanje za suzbijanje ove vrste kriminaliteta, pa ostaje nada da će Specijalno tužilaštvo u tom smislu biti efikasnije, kada stupe na snagu izmjene zakona po kojima se gonjenje za ova krivična djela prebacije u njegovu nadležnost – kaže Radulović.
Insistirati na sprovođenju zakona
Kako smatra Dragan Koprivica, posao Koordinacionog tima je da sugeriše MUP-u koji segmenti biračkog spiska, kroz odgovarajuće pocedure, treba da budu dodatno provjereni i analizirani, a ne kako dio javnosti želi predstaviti, da bilo koga upisuje ili briše iz biračkog spiska.
Dakle, sve „intervencije” moraju se raditi na osnovu zakona i do sada nijesam čuo da neko u Koordinacionom timu ima drugačije namjere. Rad MUP-a u ovoj oblasti nadzire DIK, koja treba da da svoj sud o stanju u biračkom spisku. Do sada ta aktivnost nije rađena dovoljno odlučno, energično i detaljno. Očekujemo da DIK hitno promijeni ovaj pristup i počne aktivno da se bavi biračkim spiskom i da o tome obavještava javnost – rekao je Koprivica.
Kaže i da ga raduje da je konačno osnovano radno tijelo Skupštine koje će se baviti izbornim zakonima.
Pa očekujemo da se i oni uključe u priču i daju svoj dodatni doprinos rješavanju svih sporih pitanja koja opterećuju ovaj segment izbornog procesa – navodi Koprivica.
Preuzeto sa DN DAN Online
