Pravo javnosti da zna dio je korpusa fundamentalnih ljudskih prava u savremenom svijetu. Ovo pravo nezamislivo je bez slobodnog pristupa informacijama, koje predstavlja jedan od ključnih stubova na kojima počivaju savremene demokratije.
Slobodan pristup informacijama sa jedne strane čini rad vlasti transparentnim i odgovornim pred građanima, dok sa druge, omogućava pravovremenu i punu informisanost građana, koja je neophodna za njihovo efikasno učešće u javnom životu.
Kao ključni garant transparentnosti, pravo javnosti da zna ujedno je i najveća brana od korupcije. Koruptivne prakse i zloupotrebe javnih resursa, pokazuje se, dominantno je razvijaju u sferi tajnog, gdje su informacije javnosti nedostupne, a javna kontrola nemoguća.
Još od 2013. godine Zakon o slobodnom pristupu informacijama (Zakon o SPI) u članu 12 propisuje da institucije objavljuju određene kategorije informacija na svojim internet prezentacijama.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS analizirala je koliko organi vlasti, kako se definišu obveznice ovog Zakona, poštuju njegove odredbe i omogućavaju javnosti da proaktivno dobija informacije o njihovom radu, bez potrebe podnošenja zahtjeva za informacijama i pokretanja nerijetko kompleksne pravne procedure.
Ovaj dokument daje pregled proaktivnog objavljivanja podataka od strane Skupštine Crne Gore, ministarstava, organa državne uprave, lokalne samouprave, kao i državnih preduzeća.
- Kompletnu analizu možete preuzeti OVDJE (PDF)
