Ni nakon dvije presude Upravnog suda, crnogorska javnost nema informaciju o tome ko je sve od države dobio kredit za rješavanje stambenog pitanja, a aktuelni ministar odbrane, Predrag Bošković je učinio sve kako bi ta dokumentacija što duže ostala skrivena od građana.
Posljednji predlog izmjena Zakona o tajnosti podataka koji je pripremilo Boškovićevo ministarstvo bi, ukoliko se usvoji, u potpunosti legalizovao ovakvo ponašanje državnih funkcionera, pa i samog Boškovića kada su u pitanju podaci Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore koje on uporno krije od javnosti.
MANS je još sredinom 2016. godine od ove komisije zatražio sve odluke i ugovore o odobrenim stambenim kreditima za javne funkcionere za period od 2012. do 2015. godine, ali nam je pristup tim podacima zabranjem rješenjem predsjednika Komisije, Predraga Boškovića.
U svom rješenju Bošković navodi da Komisija ne posjeduje pomenutu dokumentaciju jer je novo tijelo formirano tek 2015. godine, a da od prethodne komisije nisu ništa naslijedili. Što se tiče kredita za 2015. godinu, Bošković navodi da je informacija tajna, odnosno da je dobila oznaku „interno“.
Iz rješenja Komisije za stambena pitanja
Kao razlog za sakrivanje ove informacije od javnosti, Bošković navodi da bi obavljivanje podatka o tome ko je sve dobio kredit od Vlade „izazvalo štetne posljedice po interes koji je od većeg značaja od interesa javnosti da zna tu informaciju“. Bošković dalje navodi da ako bi podaci o kreditima dospjeli u javnost, to „ugrozilo unutrašnje funkcionisanje organa vlasti“, u ovom slučaju Komisije za stambena pitanja.
MANS se žalio na ovakvo rješenje Boškovića i dobio spor pred Upravnim sudom koji je naložio donošenje novog, zakonitog rješenja. U svojoj presudi iz februara 2017. godine, Upravni sud konstatuje da Komisija nije novo tijelo, pa da iz tih razloga ne posjeduje dokumentaciju prije 2015. godine, već da je ono uspostavljeno znatno ranije, a da su pomenute godine samo izabrani novi predsjednik i članovi.
Upravni sud je takođe odbacio razloge za proglašavanje ove informacije tajnom, saopštivši da razlozi o ugrožavanju funkcionisanja rada Komisije koje je Bošković naveo nisu dovoljno jasni, te da su za stavljanje oznake „interno“ potrebno validni argumenti.
Boškoviću je trebalo cijelih osam mjeseci da postupi po odluci Upravnog suda i donese novo rješenje. Nažalost, Bošković je ostao pri tvrdnji da novi sastav Komisije nije naslijedio niti jedan papir nakon što je preuzeo odlučivanje o stambenim kreditima.
Što se tiče tajnosti podataka za kredite iz 2015. godine, MANS je informisan da je Komisija ponovo sprovela takozvani „test štetnosti“ kojim treba da se utvrdi da li postoje štetne posljedice od objavljivanja tražene informacije.
Kao i prethodnog puta, Predrag Bošković je donio rješenje da se podaci proglašavaju za tajnu, ovog puta nudeći i „teoriju“ zbog čega bi objavom podatka ko je dobio kredit bio ugrožen rad Komisije.
U obrazloženju se navodi da bi informisanje javnosti o tome ko je dobio Vladin stambeni kredit značilo da članovi Komisije za stambena pitanja krše Zakon o tajnosti podataka što bi za posljedicu imalo „ozbiljnu zabrinutost građana i opravdano nepovjerenje u način rada Komisije“.
Iz rješenja Komisije za stambena pitanja
Nadalje se navodi da bi objavljivanje ovih podataka moglo „štetiti interesima Crne Gore“, bez navođenja na koje se konkretno interese to odnosi.
Takođe se navodi da sakrivanje informacije o tome ko je dobio stambeni kredit od Vlade nije suprotno samoj „svrsi i cilju Zakona o slobodnom pristupu informacijama“, što je potpuna besmislica jer je odluka da se sakriju informacije od javnog značaja – upravo to.
Iz Komisije navode da transparentnost i kontrola potrošnje javnih fondova jeste važna, ali i da postoje drugi načini da se ta kontrola izvrši a da to ne ugrozi funkcionisanje Komisije za stambena pitanja. Pri tome, predsjednik Komisije, Predrag Bošković ni u ovom rješenju nije dao odgovor kako bi lista sa imenima javnih funkcionera koji su dobili stambeni kredit mogla da ugrozi rad tog tijela.
MANS se Upravnom sudu žalio i na ovo rješenje Boškovića, a druga po redu preduda u našu korist je donijeta krajem aprila ove godine. Sud je potvdio da je neprihvatljivo da Komisija nema dokumentaciju za dodijeljene kredite prije 2015. godine.
Kada je u pitanju oznaka tajnosti, Sud je još jednom potvrdio da su Bošković i Komisija prekršili Zakon o tajnosti podataka, te da su i dalje nejasni razlozi zbog kojih su informacije o kreditima klasifikovane kao tajne.
Od donošenja ove presude je prošlo više od dva mjeseca, a Komisija i dalje nije donijela novo rješenje.
Izmjenema Zakona se pokušavaju zaobići sudovi
Sporna odredba da „ostvarivanje funkcije organa“ može biti osnov za klasifikovanje neke informacije kao tajne je uvedena u izmjene Zakona o tajnosti podataka samo da bi se kadru poput Predraga Boškovića omogućilo da potpuno legalno kriju čak i one informacije koje po svojoj prirodi moraju biti javno objavljene.
Iskustvo MANS-a u korišćenju prava na slobodan pristup informcijama pokazuje je sve više odluka poput Boškovićeve biva poništeno pred Upravim sudom, pa je iz tog razloga bilo neophodno donijeti izmjene zakona koje bi legalizovale takvo ponašanje.
Čije ime treba sakriti od javnosti?
Nema sumnje da se ovdje radi o flagrantnoj zloupotrebi Zakona o tajnosti podataka, te da ne postiji niti jedan validan razlog da podaci o kreditima budu tajna. Sa druge strane, očigledno je da postoje neki drugi razlozi koji se ne saopštavaju javnosti i nečiji interesi koje uporno zastupa aktuelni ministar odbrane Predrag Bošković.
Nakon dva nezakonito donijeta rješenja i dvije presude Upravnog suda kojima se ona poništavaju, zapanjujuća je istrajnost ministra Boškovića da sačuva tajnu ko je dobio stan od Vlade Crne Gore. Sasvim smo sigurni da nisu sva imena na tom spisku „problematična“, ali sudeći po upornosti Ministra da progura izmjene Zakona o tajnosti podataka, vjerovatno postoji makar par njih koje ipak treba sakriti od javnosti.
Dejan Milovac
Istraživački centar
MANS
