Autoput Bar-Boljare je i nakon četiri godine od početka njegove gradnje ostao put iz nigdje za nigdje, najvažniji podaci se i dalje kriju, a kineski kreditor može da traži punu otplatu zajma bez najave, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je organizovao MANS.
Okrugli sto “Autoput Bar Boljare – četiri godine kasnije” MANS je organizovao u okviru projekta koji finansira Delegacija Evropske unije u Podgorici, a sastojao se od dva panela. Prvi panel bio je posvećen finansijskim efektima i rizicima „posla vijeka“, a drugi dio uticaju autoputa na životnu sredinu.
Ekonomska analitičarka Mila Kasalica rekla je da nije protivnik autoputa, ali da ta priča ne može biti politička, već jedino ekonomsko-razvojna.
Ona je upozorila na zajam koji je uzet od kineske Exim banke i da kreditor može da traži punu otplatu bez najave, ako Crna Gora, na primjer, bude kasnila sa otplatom bilo kojeg drugog zajma.
„Ugovorom o preferencijalnom zajmu arbitraža nije definisana nigdje u Evropi, ni u Americi, već je vezana za kinesku arbitražnu komisiju. To je samim tim visoko osjetljiva situacija za nas na dugi rok. Želim, ipak, da vjerujem da nećemo doći u tu situaciju”, poručila je Kasalica i dodala da je to rizik koji se mora dnevno pratiti.
Ona je upozorila i na član 8.1 Ugovora o zajmu koji predviđa odustajanje od imuniteta na suverenitet imovine (osim vojnih i diplomatskih predstavništava), uz krajnji rizik kineske arbitraže CIETAC (China International Economic and Trade Arbitration Commission), što je visoko osjetljiva situacija.
Ona je kazala da su podaci, tokovi dokumentacije i novca, kao i relevantnih izvještaja vlasništvo poreskih obveznika i kontinuirana kampanja o izvještavanju o ovom projektu treba da nadjača tajnovitost.
Ona je ocijenila je da su ključna tri toka dokumentacije – tok eksproprijacije, građevinske i finansijske dokumentacije.
“U ovom trenutku još nemamo dovoljno informacija ko je odgovoran za ukrštanje ovih informacija i kako su novčani tokovi upareni. Veoma je važno da se pronađu modeli i sa javnošću podijeli kako se radi kontroling ukupne dokumentaciono-finansijske baze podataka”, kazala je Kasalica.
Koordinatorka javnih finansija u MANS-u, Ines Mrdović, rekla je da će troškovi izgradnje prioritetne dionice preći milijardu eura.
„To je posljedica dodatnih radova i troškova kredita uzetog u američkim dolarima. Mi već sada imamo potvrdu da će dodatni radovi – dominantno izgradnja petlje Smokovac, kao i radovi potrebni da bi se projekat priveo namjeni – biti uvećani za najmanje 113 miliona eura.To je ceh jednog krajnje indikativnog pristupa, jer se u investiciju ušlo na bazi idejnog projekta, a ne glavnog projekta. Vlada je već sada dio tih troškova izmjestila iz budžeta, konkretno na Monteput koji mora graditi elektromrežu uz autoput, a otplata će kasnije preći na državne energetske kompanije i preliti se na nas“, rekla je Mrdović.
Ona je dodala da je kredit za autoput u ovom času skuplji 90 miliona eura zbog odnosa euro dolar.
Mrdović je kazala da vrijednost podizvođačkih radova iznosi 400 miliona eura, a da od tog iznosa na Bemax otpada 235 miliona.
“Tu su i druge crnogorske kompanije – Cijevna komerc, Ramel i Montenegro Petrol. Promet robe i usluga koji je oslobođen plaćanja poreza za ove četiri kompanije iz Crne Gore iznosi 150 miliona eura”, tvrdi Mrdović.
Ona je dodala i da su ukupne ostale subvencije ogromne i da obuhvataju nenaplaćene carine, povraćaj akcize na gorivo i oslobađanje od poreza na dodatu vrijednost (PDV).
“Izostaje međutim suštinska kontrola. Poreska uprava (PU) je za ove četiri godine obavila samo jednu kontrolu kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC). Podizvođače nijesu kontrolisali, tako da je čitavi projekat obavijen velom tajne”, kaže Mrdović.
Ona je upozorila da se i druga dionica, kao i prva, ugovara iza “zatvorenih vrata” na bazi idejnih rješenja.
Pomoćnik direktora PU Sreten Grebović priznao je da je obavljena jedna potpuna kontrola kompanije CRBC, ali tvrdi da se jednom mjesečno obavljaju i kancelarijske kontrole, kako bi se kasnije uporedili podaci.
“Za 99 podizvođača dostaviću informaciju u vidu zapisnika o obavljenim kontrolama”, najavio je Grebović.
Izvršni direktor Monteputa Jonuz Mujević rekao da je krajnji rok za otvaranje autoputa septembar 2020. godine.
Podsjetio je da je autoput trebalo da bude završen u maju ove godine, ali će kasniti zbog određenog nesnalaženja kod projektovanja, usklađivanja sa evropskom dokumentacijom i hidrogeoloških istraživanja iako su u Monteputu očekivali da sve to brže ide.
On je naveo da se ovih dana privode kraju pregovori za potpisivanje aneksa ugovora.
Mujević smatra da će autoput donijeti brojne benefite, koji se prije svega ogledaju u ravnomjernijem regionalnom razvoju, boljem povezivanju sjevera i juga, kao i unaprijeđenju turizma i infrastrukture.
Direktorica Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku u Centralnoj banci (CBCG) Marijana Mitrović Mijatović kazala je da je veoma teško izdvojiti uticaj autoputa na ekonomiju države.
Ona je među pozitivnim indikatorima uticaja autoputa na ekonomiju navela rast zaposlenosti u građevinarstvu i veću produktivnost, a među negativnim pritisak na budžet, koji je evidentan od 2015. godine, kao i rast deficita.
Profesor Prirodno matematičkog fakulteta Vladimir Pešić rekao je da razvoj ne znači samo ekonomski već i ekološki, održivi.
On je ukazao da autoput ima veliki uticaj na životnu sredinu i da su napravljene dvije ključne greške: deponovanje ogromne količine materijala uz Taru i to što stope mostova idu kroz korito rijeke.
„Onog momenta kada dozvolite deponovanje materijala i gradnju stopa mostova u koritu rijeke vi ste završili priču o uticajima i preporukama za životnu sredinu. Kako će biti sa novim dionicama, da li ćemo praviti iste greške jer će procjene raditi isti ljudi kao i za ovu?“, pitao je Pešić.
On je upozorio da se milioni daju kompanijama koje se bave zaštitom životne sredine, a kvalitet podataka koji oni dobijaju je u najmanju ruku upitan.
„Da se nešto vrati u prvobitno stanje potrebno je vrijeme. Niko neće zaustaviti gradnju autoputa zbog neke endemične vrste, ali postoji standard. Da smo imali nekog evropskog izvođača radova možda bi bilo drugačije“, kazao je Pešić.
Lazar Grdinić iz MANS-a podsjetio je da je zbog izgradnje autoputa vodotok Tare promijenjen, biodiverzitet trajno oštećen, a sve se saznalo tek 15 mjeseci nakon početka radova, što je nedopustivo.
„U toku 2017. i 2018. godine uzorak testirane vode bio je neispravan čak 26 puta. Čija je to odgovornost?“, pitao je Grdinić.
Neodgovorno je, kako je dodao, i to što Tužilaštvo ćuti na krivičnu prijavu koju je šest NVO podnijelo u oktobru 2018. zbog devastacije Tare.
Nataša Kovačević iz Green Home-a rekla je da su deponije uz rijeku Tara visoke preko 10 metara, drveće je ukopano, samo krošnje vire i da je tamo „jeziv prizor“.
„Ne zna se koju je štetu Tara pretrpjela u tom dijelu, ne postoje analize. Tih 12 deponija sa četiri miliona kubika otpada, a ima toga i više, koriste se za regulaciju korita, a regulacija takvim materijalom nije dozvoljena. Povraćaj Tare u pređašnje stanje, ako bude moguće, trajaće veoma dugo. Koji su troškovi sanacije i zaštite životne sredine? Nijesmo do sada dobili jasan odgovor“, navela je Kovačević.
Aleksandar Perović iz Ozona kazao je da je građanski monitoring u ovome bitan, naročito kada izostaje kontinuiran javni angažman nezavisne stručne javnosti.
On je saopštio da tokom dosadašnjeg građanskog monitoringa uočeni problemi kao što su neadekvatno informisanje javnosti o monitoringu površinskih i podzemnih voda i stanju riječnih ekosistema, (Arhuska konvencija), nepravilno odlaganje građevinskog otpada duž cijele prioritetne dionice Smokovac Mateševo i nagomilavanje iskopa na obalama rijeke Tare, ugrožavanje izvora rijeke Lijevoriječice i potoka na lokaciji Pajkov vir, neadekvatno locirane organizovane mjerne stanice za uzorkovanje kvaliteta vode, obrušen most na lokaciji Pajkov vir…
Jelena Popović iz Crnogorskog društva ekologa predstavila je rezultate analize Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu autoputa, koju je uradila ta NVO.
“Elaborat nije urađen u skladu sa Pravilnikom o sadržini elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Samim tim nije ispoštovan Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu, ni primijenjena Direktiva o procjeni uticaja na životnu sredinu”, rekla je Popović.
Utvrđeno je, između ostalog, i da Elaborat nije cjelovit dokument, dostupni literaturni podaci oskudni, neki stariji od vijeka, a ulazni podaci su djelimični ili uopšte ne postoje.
„Izgradnja nije smjela da bude započeta prije nego što su urađena detaljna istraživanja živog svijeta i njihovih staništa na lokacijama koje će put da zauzme i presiječe, i na koje će put da utiče“, kazala je Popović.
Vuković: Da smo čekali sva istraživanja ne bismo nikad počeli da gradimo
Poslanik DPS-a Filip Vuković kazao je da se greške u velikim projektima dešavaju jer se „kvalitet dobija kvantitetom, a mi to nemamo“.
„Da smo čekali da uradimo sva istraživanja ne bismo nikad počeli da gradimo. Šteta što ranije nijesmo ušli u ovaj projekat“, rekao je Vuković.
Vladimir Martinović (Demokrate) kazao je da je Vuković priznao šta je sve trebalo uraditi, a nije urađeno i ocijenio da je „ Vuković prava slika i prilika ove vlasti“.
Putarina skoro nikad ne pokrije troškove izgradnje puta
Koordinator istraživanja u Bankwatch-u Pippa Gallop rekla je da ljudi nijesu svjesni činjenice da autoputevi nijesu baš uvijek profitabilni i da se prihodi od putarina često precijene, a skoro nikad ne pokriju troškove izgradnje.
„Mnoge vlade su napravile grešku jer su očekivale pokrivanje tih troškova”, kazala je Gallop.
Ona smatra da po tom pitanju javno-privatnog partnerstva treba biti posebno oprezan i taj model nije naročito popularan.
„Mnoge države odustanu nakon što potpišu ugovore o javno-privatnom partnerstvu“, kazala je Gallop.
Kada je u pitanju izgradnja druge dionice, Gallop je poručila da je bolje sačekati i vidjeti kako funkcioniše prva, pa pronaći model za finansiranje sljedeće.
- Kompletan izvještaj “Istim putem u veće dugove” možete preuzeti OVDJE (PDF)
Prezentacije:
- Mila Kasalica – Ekonomski analitičar (pptx)
- Aleksandar Perović – Ekološki pokret OZON (pptx)
- Jelena Popović – Crnogorsko društvo ekologa CDE (pptx)
Video snimak:
- PANEL I – finansijski efekti izgradnje autoputa
- PANEL II – uticaj izgradnje autoputa na životnu sredinu
Biljana Matijašević
