Ključnu korist od najnovine kreditne linije Investiciono razvojnog fonda (IRF) u iznosu od čak 55 miliona eura će imati firme koje grade male hidroelektrane, a koje su uglavnom u vlasništvu domaćih tajkuna i lica povezanih sa premijerom Milom Đukanovićem, pokazuje analiza Istraživačkog centra MANS-a.
Naime, u dokumentaciji koju je IRF dostavio Komisiji za kontrolu državne pomoći radi ocjene usklađenosti dodjele kredita u 2015. godini sa Zakonom za kontrolu državne pomoći, navodi se da je uspostavljena saradnja sa Izvozno kreditnom garantnom agencijom Norveške u cilju finansiranja projekata obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.
„IRF je pripremio poseban projekat za finansiranje malih hidroelektrana, u kome je predloženo da se obezbijedi 55 miliona eura. Akcenat je stavljen na finansiranje malih i srednjih hidroelektrana u Crnoj Gori“, navodi se u dokumentaciji kojom raspolaže Istraživački centar MANS-a.
Ukazuje se da je Memorandum o saradnji potpisan u novembru 2014. godine, čime su se stekli uslovi za „konkretizaciju zajedničkog djelovanja dvije institucije i za kreiranje instumenta koji će biti u skladu sa dogovorenom procedurom realizacije ovakvih projekata“.
Prema zvaničnim podacima, Ministarstvo ekonomije je zaključilo ugovore o koncesiji za 21 vodotok, kojima je predviđena izgradnja 41 male hidroelektrane sa planiranom godišnjom proizvodnjom oko 259 gigavata, dok je okvirna vrijednosti ovih investicija procijenjena u iznosu od oko 109 miliona eura.
Neke od privatnih kompanija koje već grade male hidroelektrane ili tek ulaze u taj posao su „Bemax“, „Hidroenergija Montenegro“, u kojoj vlasništvo ima Oleg Obradović, firma „Čelebić“ podgoričkog građevinskog tajkuna Tomislava Čelebića, kao i firme „BB Solar“ premijerovog sina Blaža Đukanovića i „Sinergy“, povezana sa njegovim kumom Vukom Rajkovićem.
Vlada Crne Gore pokrenula je proceduru dodjele koncesionih ugovora za gradnju malih hidrocentrala 2008. godine ali većina projekata kasni. Naime, Vlada je prvo odobrila gradnju iako hidroelektrane nijesu bile ucrtane u odgovarajućim planskim dokumentima, pa je donijela zaključak na osnovu kojeg su kasnije potpuno nezakonito izdavane građevinske dozvole investitorima za gradnju.
U međuvremenu se ispostavilo da postoji problem što ne postoji električna mreža za priključak na distributivnu mrežu, ali je ključni problem ipak bio to što investitori nijesu imali novac za gradnju hidrocentrala i nijesu mogli obezbijediti kredite od banaka, pa je očito da sada nađen način da se posredstvom IRF domaćim tajkunima obezbijede povoljni krediti iz državne kase.
Pored toga, Vlada je nizom ranije usvojenih propisa omogućila biznismenima bliskim vlasti da dobro zarade od proizvodnje električne energije iz malih hidroelektrana. Prije svega, Elektroprivreda Crne Gore je obavezna da otkupi proizvedenu struju iz malih hidroelektrana, koju će na kraju platiti građani preko računa za struju.
Potrošači električne energije već sada na računima plaćaju poseban podsticaj za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, koji iznosi oko 15 centi na prosječnom računu od 37 eura. Pored toga, Vlada je početkom godine izmjenama Zakona o porezu na dodatu vrijednost oslobodila plaćanja ovog poreza uvoz opreme i materijala za izgradnju energetskih objekata, poput vjetroelektrana ili malih hidroelektrana.
Sve ovo pokazuje da je premijer Milo Đukanović na štetu državnih prihoda u potpunosti kreirao zakonski i svaki drugi okvir, kako bi omogućio privatni biznis svog sina i svojih prijatelja.
MANS
Ovaj tekst je sačinjen uz podršku Evropske unije u sklopu projekta “Nulta tolerancija na korupciju”. Za sadržaj ovog teksta odgovorna je isključivo Mreža za Afirmaciju Nevladinog Sektora – MANS, a stavovi iznijeti u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima Evropske unije.
