Po zvaničnim podacima šef DIK-a Budimir Šaranović mjesečno zarađuje 1.323,70 eura, dok je raniji predsjednik DIK-a Ivan Kalezić (DPS) godinu po prestanku funkcije primao nešto preko hiljadu eura mjesečno Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Budimir Šaranović mjesečno zarađuje 1.323,70 eura, dok je učinak te institucije praktično nula, upozorili su iz nevladinog sektora. Na tu funkciju Šaranović je izabran kao predstavnik Demokratske partije socijalista Crne Gore.
Podatak da Šaranović prima 1.323,70 eura na ime mjesečne zarade u DIK objavljen je na zvaničnom sajtu. Tu se može pročitati i da je raniji predsjednik DIK-a Ivan Kalezić (DPS) godinu po prestanku funkcije primao nešto preko hiljadu eura mjesečno.
Dok čelnici DIK-a primaju masne plate, očigledno je da su rezultati te institicije, u smislu kontrole izbornog procesa, veoma mršavi, na šta upozoravaju i domaća i međunarodna javnost.
Politički analitičar Božidar Čolaković ističe da je poslednjih dana javnost obaviještena da je DIK povukla neuobičajen potez u oblasti regulisanja načina na koji bi posmatrači predstojećih izbora obavljali opservaciju rada izbornih komisija, što je potez kojim se uveliko odstupa od prakse ustanovljene u petnaestogodisnjem periodu. Čolaković je za naš list kazao da se stiče utisak da relativno visoki iznosi primanja zaposlenih u DIK-u motivišu ili na stalno zaostajanje za nekoliko koraka u punoj, objektivnoj primjeni izbornog zakonodavstva, ili na nepreduzimanje neophodnih koraka u pravcu povećanja stepena transparentnosti samog izbornog procesa.
Opšti utisak je da je DIK, s obzirom na kratak vremenski period do izbora, trebalo da uradi znatno više na planu obezbjeđivanja uslova za slobodne izbore. Umjesto napora u tom pravcu, dešava se narušavanje dobre prakse, kada je riječ o saradnji sa NVO u posmatranju odvijanja izbornog procesa, što samo po sebi budi sumnju u namjere i motive onih koji su takvu odluku donijeli. U svakom slučaju, visina prihoda čelnih ljudi institucije se čini obrnuto proporcionalnom stepenu motivisanosti za rad na obezbjeđivanju u najvećem mogućem stepenu fer i slobodnog izražavanja volje birača, što nimalo ne budi optimizam pred nastupajući izborni proces – smatra Čolaković.
On navodi da je posebno pitanje, s obzirom na ukupno opterećenje državnog budžeta koji je u hroničnom deficitu, a posebno sa stanovišta pravednosti odluka o omogućavanju funkcionerima da po isteku mandata ostanu na platnom spisku institucija u kojima su obavljali svoje funkcije.
Pravni zastupnik MANS-a Veselin Radulović kaže za „Dan” da DIK ima zakonsku obavezu kontrole biračkog spiska i u tom smislu ta institucija je elektronski povezana sa biračkim spiskom u MUP-u.
Činjenica da DIK prvih deset mjeseci od uspostavljanja biračkog spiska nije bio čak ni povezan sa biračkim spiskom otvara pitanje djelotvornosti rada DIK-a. Štaviše, ni nakon povezivanja sa biračkim spiskom, DIK nije prijavio ništa sumnjivo, odnosno nije mu nijedan birač iz spiska bio sumnjiv, niti je našao ni jedan jedini slučaj koji bi zahtijevao bilo kakvu kontrolu – istakao je Radulović.
Kako je naglasio, suprotno radnjama DIK-a, ni sam MUP ne spori da u biračkom spisku postoje nepravilnosti, što dodatno pokazuje da DIK ne vrši svoja zakonska ovlašćenja u smislu kontrole izbornog procesa.
S druge strane, predsjednik i članovi DIK-a redovno primaju značajne naknade iz državnog budžeta za svoj (ne)rad, što dodatno otvara pitanje djelotvornosti rada Državne izborne komisije i pokazuje da članovi te institucije primaju dobru platu, ali da ne rade apsolutno ništa – zaključuje Radulović.
M.V.
Posmatračima dozvolili da rade
Državna izborna komisija je na jučerašnjoj sjednici uvažila argumente Centra za demokratsku tranziciju (CDT) protiv ograničenja prava posmatrača, saopštili su iz CDT-a, podsjećajući da su prošle sedmice uputili otvoreno pismo predsjedniku, članicama i članovima DIK-a. Kako je saopštila predsjednica CDT-a Milica Kovačević, time je prestala i potreba za kontrolnim saslušanjem članova DIK-a na Odboru za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces.
Kako je saopštila Kovačevićeva, većina članova DIK-a se izjasnila da intencija spornih djelova sadržaja ovlašćenja za posmatrače nije bila ograničavanje prava posmatračima izbora.
DIK je sporno rješenje zamijenila novim, kojim se ovlašćenim posmatračima izbora dozvoljava ne samo prisustvo sjednicama izbornih komisija, već i posmatranje drugih radnji važnih za izborni proces – navela je Kovačevićeva.
Preuzeto sa DN DAN Online
