Prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama organi vlasti mogu proglasiti tajnom podatke koji predstavljaju poresku tajnu. Tu odredbu su predložili i usvojili poslanici vladajuće partije i izmijenili Zakon o slobodnom pristupu informacijama sredinom 2017. godine, dok je cijela opozicija bojkotovala rad Skupštine Crne Gore.
Cilj ove publikacije je da ukaže na koji način je ta izmjena Zakona uticala na praksu i koje informacije su sada dostupne javnosti.
U prvom dijelu publikacije je dat kratak pregled pravnog okvira kojim je propisana poreska tajna. Drugi dio sadrži studije slučajeva vezane za pristup informacijama o obračunu poreskih obaveza, plaćanju poreza, dugovanjima i reprogramu dugova kompanija. Treći dio je fokusiran na poreze javnih funkcionera i povezanih lica, a četvrti na inspekcijski nadzor.
Studije slučajeva date u ovoj publikaciji su nastale na osnovu upravnih i sudskih postupaka MANS-a.
Nakon izmjena zakona promijenjena je praksa institucija pa su mnogi podaci od javnog interesa proglašeni poreskim tajnama.
Tek nakon višegodišnjih pravnih postupaka sudovi su konačno donijeli prve sudske presude koje su donekle uklonile barijere koje su nametnule izmjene zakona.
Prema tim presudama podaci o poreskim dugovanjima, kao i reprogramu dugova kompanija treba da budu dostupni javnosti. Sudovi su zauzeli ohrabrujući, iako ne i decidan stav, da podaci o plaćenim porezima treba da budu javni.
Istovremeno, sudovi su ocijenili da podaci o obračunatim porezima koje su kompanije dužne da plate predstavljaju poresku tajnu.
Prijave poreza na dohodak koje podnose javni funkcioneri ne mogu biti tajna, a ti podaci su javni i za ona povezana lica koja žive u istom domaćinstvu sa javnim funkcionerom.
Nakon izmjena zakona promijenjena je i praksa, pa su podaci o kontroli poreskih obveznika skriveni od javnosti.
- Kompletnu publikaciju možete preuzeti OVDJE (PDF).
