Vlada Crne Gore se godinama ponaša kao da državni parlament uopšte ne postoji, a najnovija odluka Ustavnog suda, koji je poništio odredbu Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti prema kojoj se mogla zaduživati bez saglasnosti Skupštine, ponovo otvara pitanje ko će odgovarati za dosadašnje nezakonite postupke.
I to ne samo kada je riječ o stihijskom i neodgovornom pozajmljivanju novca kod domaćih i inostranih banaka po veoma nepovoljnim uslovima i bez saglasnosti parlamenta, već i za niz drugih nezakonitih odluka koje su takođe oborene pred Ustavnim sudom, poput one o uvođenju taksi na gorivo, a čiji su ceh iz svojih novčanika platili građani Crne Gore.
MANS već dugo upozorava da Vlada zemlju enormno zadužuje, a teret takve pogubne politike prebacuje na građane, jer im „udara po džepu“ kroz razna povećanja poreza, uvođenje taksi, zamrzavanje penzija, ukidanje naknada.
U prilog nekontrolisanom zaduživanju najbolje govori podatak da je od 2009. do 2016. godine Vlada bez saglasnosti Skupštine pozajmila cijelu milijardu eura. U tom periodu je godišnjim budžetima projektovala zaduženja od ukupno 2,2 milijarde, a zadužila se 3,3 milijarde eura.
Za ta prekoračenja Vlada nije tražila saglasnost Skupštine, niti je zbog toga bilo ko odgovarao, dok je sa druge strane i najveći broj predstavnika zakonodavnog doma „zabijao glavu u pijesak“, pa smo tako došli do situacije da javni dug zemlje rapidno raste, a da se građanima uvode novi nameti.
Tako će od naredne godine PDV biti uvećan na 21 odsto, što će sasvim sigurno uvećati cijene energenata i ukupne troškove života, posebno najranjivijim kategorijama stanovništva, što bi mogao biti samo uvod, jer Vlada projektuje da u narednim godinama „rupe“ u državnoj kasi puni reprogramom postojećih dugova i novim zaduživanjima, pa je u petogodišnjem periodu planirala da pozajmi 2,6 milijardi eura.
MANS podsjeća da je ogroman minus u javnim finansijama uzrokovan dugogodišnjim vođenjem državne politike dominantno u privatnom, a ne javnom interesu. Naime, prva veća zaduživanja počela su od državne pomoći Prvoj banci Aca Đukanovića, brata bivšeg premijera Mila Đukanovića, a nastavljena Kombinatom aluminijuma i pomoći tadašnjem vlasniku, ruskom Oligarhu Olegu Deripaski.
Tužilaštvo nikada nije procesuiralo slučajeve dodjele državne pomoći Prvoj banci i KAP-u, ali ni mnogih drugih u kojima su desetine miliona eura novca crnogorskih građana od njih otete i oni opljačkani.
Takođe, i Vladina politika u poreskoj politici, kojom se maksimalno štitio privatni tajkunski biznis, a ne javni interes, pa je poreski dug nagomilan na preko 700 miliona eura, značajno je uticala na potrebu zaduživanja, ali ni zbog toga takve besprizorne politike niko nije odgovarao ni politički niti krivično.
Na kraju, MANS ukazuje da je u Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, pored odredbe koju je ukinuo Ustavni sud, potrebno revidirati i odredbu o preusmjeravanju budžetskih sredstava, jer je upravo zahvaljujući njoj, Vlada u praksi uvećavala pojedine budžetske linije, uključujući one o kreditima i kamatama, bez ikakvih ograničenja.
MANS
