Ministarsko vijeće Energetske zajednice, pod vođstvom Srbije, sastati će se u Beogradu u četvrtak, 24. oktobra, kako bi odlučilo o pristupu čišćenju zagađenja prouzrokovanog sagorijevanjem uglja u skladu sa svojim težnjama ka članstvu u Evropskoj uniji. Grupa nevladinih organizacija objavila je izvještaj kako bi doprinijela ovoj diskusiji. Vrijeme je za postepeno ukidanje prljavog uglja u Jugoistočnoj Evropi: Skriveni trošak koji možemo izbjeći [1], izvještaj predstavljen danas u Beogradu, svjedoči o potrebi zaštite građana i građanki Jugoistočne Evrope od zdrastvenih poteškoća koje su rezultat sagorijevanja uglja. Regionalna organizacija SEE Change Net, u saradnji sa organizacijama Centar za zastupanje građanskih interesa – CPI (Bosna i Hercegovina), Fraktal i CEKOR (Srbija) i MANS (Crna Gora), pozivaju Energetsku zajednicu da izbjegne bilo kakve zastoje pri implementaciji direktiva Evropske unije koje regulišu smanjenje zagađenja vazduha od strane termoelektrana na ugalj.
Grupa zemalja potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice – predvođena Srbijom – pokušava blokirati prijedlog Evropske komisije za podsticanje što brže implementacije direktiva koje kontrolišu zagađenje od strane termoelektrana na ugalj. Snaga odluke ministara regije o dvije ne toliko poznate ali jako važne direktive (Direktiva o velikim postrojenjima za sagorijevanje (LCPD) i Direktiva o industrijskim emisijama (IED) [2]) će jasno pokazati da li im je više stalo do profita ili zdravlja građana.
Za sada, zemlje regije se nisu uspjele pripremiti za strožije standarde za emisije [3], i dok se rokovi približavaju, u potrazi su za izgovorima. “Srpska vlada prijedlogom odgađanja implementacije ovih krucijalnih direktiva želi osuditi svoje građane na život u zagađenju tokom narednih godina. Ne želimo da nas u Evropi tretiraju kao građane druge klase”, rekao je Zvezdan Kalmar iz CEKOR-a.
Jernej Stritih, autor izvještaja, nezavisni konsultant i bivši direktor slovenačkog Ureda vlade za klimatske promjene, kaže: “Ako uporedimo opcije investiranja u izgradnju novih elektrana na ugalj ili instaliranje opreme za kontrolu zagađenja u postojeće elektrane, uz trenutne godišnje troškove kojima se ekonomija izlaže zbog korištenja uglja (zdravstveni troškovi i subvencije), jasno je da se ugalj treba izbaciti iz upotrebe što je prije moguće.”
Godišnji projektovani zdravstveni troškovi se kreću u rasponu od 2.3 do 6.5 milijardi eura u zemljama regije – Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. [4] “Još jedna alarmantna činjenica je da čak i ako se zagađenje smanji za 90% u odnosu na sadašnje vrijednosti, godišnji zdravstveni troškovi će ostati na nivou između 250 i 650 miliona u ove tri zemlje”, rekla je Lidija Kesar iz NVO Fraktal.
S druge strane, ulaganje u kontrolu zagađenja, a zatim zatvaranje postojećih elektrana u narednih 10 godina koštalo bi 1 milijardu investicija, te bi uzrokovalo oko 40 milijardi vanjskih troškova do njihovog zatvaranja, ali bi negativni efekti na zdravlje bili smanjeni mnogo prije nego u slučaju izgradnje novih postrojenja koja bi radila u narednih 50 godina.
Javnost regiona zaslužuje bolje, objasnio je Dejan Milovac iz NVO MANS iz Crne Gore. “Ako ekološki standardni Evropske unije ne budu snažno nametnuti, naći ćemo se u situaciji u kojoj će naša vlada profitirati od prodaje energije Italiji, a mi ćemo plaćati zdravstvene troškove i troškove zagađenja.”
Evropska komisija i Sekretarijat Energetske zajednice se moraju oduprijeti pokušajima odgađanja implementacije ključnih direktiva o zagađenju koje će pomoći smanjenju smrti izazvanih sagorijevanjem uglja. Ministarsko vijeće Energetske zajednice treba odlučiti u korist primjenjivanja mehanizama koji mogu spasiti ljudske živote. Ključno je da bilo koji mehanizam jačanja obaveza ugovornih strana Energetske zajednice kada su u pitanju direktive LCP i IE bude obavezujući, a ne u formi “preporuka” ili “smjernica”. Irma Filipović iz Centra za zagovaranje građanskih interesa – CPI kaže: “Odluka koja će biti donesena u četvrtak će pokazati čiji se interesi štite – interesi industrije ili interesi građana.”
Kontakti:
- Ana Ranković, NGO Fractal
+ 381 63 180 3333
ana.rankovic@ngofractal.org
- Lidija Kesar, NGO Fractal
+381 63 845 2410
lidija.kesar@ngofractal.org
- Masha Durkalić, Communication Officer, SEE Change Net
+ 387 63 999 827
masha@seechangenet.org
Bilješke za urednike/ce:
[1] Linkovi za izvještaj:
https://mans.co.me/wp-content/uploads/lcpd-cg-v1.pdf, http://seechangenetwork.org/images/publications/lcpd-cg-web.pdf
[2] Direktive LCP i IE teže ka smanjenju štetnih utjecaja zagađenja putem kontroliranja emisija iz termoelektrana, naftnih rafinerija, čeličana i drugih industrijskih postrojenja. U Evropskoj uniji direktiva LCP je u procesu zamjene direktivom IE, koja će zamijeniti sveukupnih sedam direktiva vezanih za zagađenje i pojačati minimalne obavezujuće standarde Evropske unije o granicama zagađenja, od 1. januara 2016, s mogućim izuzecima ovisno o slučaju (Tranzicijski Nacionalni Plan) za linearno smanjenje granica emisija koje treba biti postignuto najkasnije do 1. jula 2020.
[3] Obaveze su trebale biti ispunjene do 2018, međutim, Srbija i Ukrajina teže ka pregovaranju o neispunjenim obavezama i čak su zatražile još vremena da očiste postojeća velika postrojenja za sagorijevanje do 2025. ili čak do 2030. godine.
[4] Poređenje godišnjih troškova koje ekonomija trpi zbog korištenja uglja i opcija investiranja
[table “207” not found /]
Izvori: “Neplaćeni račun za zdravstvene usluge: Kako nas elektrane na ugalj čine bolesnim”, HEAL, Energetska strategija Energetske zajednice, Ref: 10. MV/18/10/2012 – Aneks 19/27.07.2012.; Subvencije za fosilna goriva na Zapadnom Balkanu, UNDP RBEC Bratislava 2011. Nema posebnih podataka koji se odnose na ugalj, ali se smatra da on zauzima većinski udio u fosilnim gorivima u zemljama koje se razmatraju. Nacionalni strateški dokumenti. Procjene zdravstvenih troškova za BiH i Crnu Goru su ekstrapolirane iz procjene za Srbiju u linearnoj vezi sa proizvodnjom električne energije iz uglja prema glavi stanovnika.
