Uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, crnogorska Vlada je preko Investiciono razvojnog fonda potpuno nezakonito realizovala projekat pomoći poljoprivrednicima u stočnoj hrani, pa postoji sumnja da je korišten za kupovinu glasova za vladajuću koaliciju, pokazuju podaci Istraživačkog centra MANS-a.
Prema podacima MANS-a iz Ministarstva poljoprivrede, Investiciono razvojni fond je odobrio kredite (u ukupnom iznosu od blizu 1,5 miliona eura) za najmanje 11 mljekara, sirara i klanica, koje su trebalo da nabave stočnu hranu i dalje je, po posebnim instrukcijama Ministarstva, isporuče poljoprivrednicima, odnosno kooperantima od kojih otkupljuju mlijeko i stoku.
Poljoprivrednici su istovremeno dobili priliku da stočnu hranu plate u više mjesečnih rata, kroz odbitke za otkupljeno mlijeko ili stoku, dok se Ministarstvo poljoprivrede obavezalo da će kredit vratiti tako što će Investiciono razvojnom fondu preusmjeravati sredstva sa budžetske pozicije, sa koje se isplaćuju subvencije poljoprivrednicima.
Riječ je o programu koji je pokrenut nakon intenzivne terenske predizborne kampanje tadašnjeg ministra poljoprivrede Tarzana Miloševića i visoki funkcioner DPS-a, koji je tokom avgusta i početkom septembra 2012. godine, obišao veliki broj katuna i poljoprivrednika kako bi saznao šta su njihovi prioritetni zahtjevi.
Nakon što mu je na terenu saopšteno da je, zbog izražene suše, najveći problem nabavka stočne hrane, Vlada je krajem septembra naprasno prihvatila projekat „Saniranje posledica elementarnih nepogoda“, kojim je zadužila Investiciono razvojni fond i Ministarstvo poljoprivrede da ga realizuju.
Međutim, ovaj angažman je bio potpuno nezakonit, jer Zakon o investiciono razvojnom fondu jasno propisuje da on može odobravati samo kredite za razvoj malih i srednjih preduzeća, za podršku infrastrukturnim, kao i projektima unapređenja životne sredine, zatim projekte lokalnog, regionalnog i državnog značaja, te kredite za podsticaj izvoza i zapošljavanja. Dakle, u konkretnom slučaju nije postojao zakonski osnov da se odobri kredit za nabavku stočne hrane.
Takođe, posebno je indikativno što je Investiciono razvojni fond prihvatio da od korisnika kredita neće tražiti dodatne garancije za njegovo obezbjeđenje, dok je Ministarstvo poljoprivrede garantovalo da će, u slučaju da neki od korisnika kredita prestane da postoji, novac vratiti tako što će ga preusmjeriti sa neke druge budžetske pozicije, što je u suprotnosti sa zakonom o budžetu.
Sve prethodno navedeno ukazuje na osnovanu sumnju da je projekat osmišljen isključivo u izborne svrhe, a realizovan uz zloupotrebu državnih fondova i kršenje zakona.
Ovaj slučaj je jedan od brojnih koji potvrđuje način na koji vladajuća grupacija nemilice zloupotrebljava novac svih građana radi izbornih potkupljivanja, a šeme njenih malverzacija raširene su ne samo na poljoprivredu, već i socijalu, zapošljavanje, investiciona ulaganja.
Sjeveru 900 hiljada eura
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede koji su dostupni Istraživačkom centru MANS-a, na listi mljekara, sirara i klanica preko kojih je realizovan projekat su: mljekare „Nika“ i „Šljukić-Srna“ iz Nikšića, kompanije „Mesopromet“ iz Bijelog Polja, „Prehrana“ iz Pljevalja, „Gradina company“ iz Rožaja, cetinjske mljekare „Bajički pištet“ i „Vulaš“, kao i zemljoradnička zadruga „Čevo“ sa Cetinja, mljekara „Sunce“ iz Ulcinja, mljekara „Šimšić Montmilk“ iz Danilovgrada, kao i „Monte bjanko“ takođe iz Danilovgrada.
Podaci pokazuju da su najveći iznosi opredijeljeni za sjeverni region, odnosno 911 hiljada eura, za centralni region pola miliona eura, a za jug 20 hiljada eura. Više od polovine ukupne sume, tačnije nešto preko 800 hiljada eura dobile su bjelopoljska kompanija „Mesopromet“ i pljevaljska „Prehrana“, koje su u vlasništvu porodice Franca iz Bijelog Polja.
Zbog izbora IRF kupovao obveznice Fonda rada
Da se Investiciono razvojni fond aktivno uključio u prošlogodišnju izbornu kampanju pokazuje i primjer da je u septembru prošle godine kupio obveznice Fonda rada, koje je emitovala Vlada Crne Gore. Fond je tada kupio 71 obveznicu, za ukupnu cijenu od 136.746 eura.Istraživački centar MANS-a ranije je podnio krivičnu prijavu zbog emitovanja tih obveznica uoči izbora, kako bi se takozvanim žrtvama tranzicije isplatile pojedinačne otpremnine u iznosu od po 1.926 eura.
Tada su na teret svih poreskih obveznika emitovane obveznice vrijedne šest miliona eura, po fiksnoj kamatnoj stopi od sedam odsto godišnje, pa samo kamate iznose 1,3 miliona, što je iznos otpremnina za 683 radnika.
